Djabièrna dia 19 di yüni: vürwèrk hurídiko

Pone e fecha akí den bo agènda, laga nos spera ku ta bira un dia históriko: 19 di yüni 2015. E dia akí e kaso sumario ta bini dilanti di hues, e kaso di SMOC, Stichting Clean Air Everywhere i habitantenan di bou di huma di Isla, di entre otro Wishi, Piscadera ku Boca Samí kontra Pais Curaçao. Pasobra ta e gobièrnu akí ku ta bira kara, ya pa algun dékada, ora Isla ta aktua inhustamente, kaminda gobièrnu tin e deber di mantené lei i kumpli ku interes públiko. Ora gobièrnu ta hasi komo si fuera nada no a pasa, ta siudadano ta kue awa. Esnan bibá pariba di huma ta ripará kuantu sèn di belasten ta bai pa kuidonan, ya ku Kòrsou ta gasta 13.8% di su produkto bruto nashonal. Esta malora. Pasó tin míles di yu di Kòrsou ku kasi diariamente tin ku hasi un apelashon riba kuido médiko, i segun investigashon di EcoRYS, mandá pa nos gobièrnu, kada aña tin 18 yu di Kòrsou ta fayesé promé ku nan mester. Ta kla i ta basta. Bou di huma ta paga e preis di mas haltu pa ninga derecho humano básiko manera derecho di biba i di airu limpi.

E emishon di Isla (ku BOO) konosé maton invisibel mané dióksido di suafel, i emishon bon visibel manera e chèpèchèpè bèrdè ku nos tur a tende di dje den notisia di último simannan. TNO a studia e komposishon di e chèpèchèpè algun aña pasá kaba anto el a konstatá ku tin hopi nikel aden ku vanadio, ku segun RIVM por kousa kanser i ku por ta mutageno, es desir e por kambia bo DNA. Tin prueba ku e emishon di e materianan malisimo akí a subi ainda mas ku ta kustumber i asta el a pasa tur límite plousibel di World Health Organization (WHO). Mira por ehèmpel e grafik akibou. E emergensha humanitario agudo pa nos rumannan bou di huma ta mas ku opvio, pero gobièrnu di nos a somentá i ta laga su siudadanonan den gran insertidumbre. Pa SMOC, Clean Air i e habitantenan e kana a yena i nan ta eksigí den un kaso sumario pa laga RIVM ku TNO atrobe investigá d komposishon di e chèpèchèpè ku su konsentrashon, huntu ku otro supstansha venenoso den e airu ku 25.000 inhabitante ta tuma aden ora di hala rosea. Tambe ta eksigí ku Pais Curaçao ta informá su yunan adekuadamente tokante e kalidat di medio ambiente di nan bibienda i ta paga e gastunan pa kita limpia e chèpèchèpè bèrdè for di nan kasnan. Lesa aki pa ‘verzoekschrift kort geding’: SMÖC ea – Land Curacao KG.

WHO SO2

 

 

 

Reacties zijn gesloten